Četverodnevni radni tjedan u teoriji zvuči jako zanimljivo, a u praksi ga vrlo malo tvrtki provodi. Međutim, Webpower Adria osmislila je trajnu praksu koja je polučila zadovoljne i angažirane zaposlenike, a svoju priču podijelili su na HR Days konferenciji. U nastavku donosimo detalje.
Jedna ste od rijetkih tvrtki u Hrvatskoj koje su uvele četverodnevni radni tjedan. I ne samo to, već ste zadržali osmosatno radno vrijeme, dok neki od svojih zaposlenika traže odrađivanje uobičajenih (za petodnevni radni tjedan) 40 sati. Što vas je ponukalo na ovaj potez?
Od prvog Corona lock-downa krenuli smo raditi od kuće i vrlo brzo ustanovili da je naš tim produktivniji i učinkovitiji u tim okolnostima te smo osjećali kako im trebamo na neki način vratiti tu povećanu produktivnost.
Također, ranije već, suočavali smo se sa izazovom što su nam zaposlenici odlazili iz kompanije radi bolje financijske ponude. Mi smo kao mala tvrtka stvarali vrhunske Email marketing stručnjake i bili smo poželjan izvor radne snage koja stječe vrlo specifična znanja i iskustva, kojih na tržištu rada drastično nedostaje. I tu se nikada nismo mogli boriti sa velikim IT Unicornima ili Farmaceutskim gigantima koji su nam otimali kadar samo zato što su im mogli ponuditi bolje financijske uvjete, kojima u tom trenutku mi nismo mogli konkurirati.
I tada smo si postavili pitanje, što je to što je vrijednije od novca? Jedino što novcem ne možete kupiti je vrijeme i zdravlje. Upravo je to efekt 4 dnevnog radnog tjedna, više slobodnog vremena kojeg možemo koristiti za razne aktivnosti koje pozitivno utječu na naše zdravlje, bilo mentalno ili fizičko. Uvođenje 4-dnevnog radnog tjedna od prvog dana za nas nije bio pilot projekt kojim želimo izvući maksimum za tvrtku, već trajna praksa sa ciljem podizanja kvalitete života naših zaposlenika. Prema tome, nismo smanjivali plaće niti smo povećavali broj odrađenih sati na 10h četiri dana u tjednu, već smo našim kolegama omogućili povišicu u vidu slobodnog vremena.
Prije nego što skratili radni tjedan, proveli ste SWOT analizu kako biste otkrili koje prijetnje i prilike donosi promjena načina rada… Što ste otkrili analizom I na što ste se fokusirali?
Fokus nam je naravno bio na snagama i prilikama, dok smo eventualne slabosti i prijetnje odlučili rješavati u hodu kako budu stizale. Nismo niti mogli u startu predvidjeti sve izazove, no ono što nam je bila možebitna prijetnja u tom procesu, da kvaliteta korisničke podrške prema našim klijentima ne bude ugrožena. Iz tog razloga nismo uveli model 4-dnevnog radnog tjedna na način da svi koristimo petak kao slobodan dan već smo se podijelili u grupe i kroz tekući tjedan svaka je grupa jedan dan slobodna, a naredni mjesec se onda rotiramo za dan. Na taj će način svatko dočekati svoj slobodan petak ili ponedjeljak, prije ili kasnije. S vremenom smo ustanovili da nam je takav raspored predstavljao izazov budući nismo imali niti jedan dan u tjednu kada smo mogli biti svi na okupu radi edukacija ili teambuildinga. Vrlo brzo usavršili smo model pa smo za slobodne dane odredili ponedjeljak, srijedu i petak te se rotacija timova odvija između ta tri dana u tjednu.
Četverodnevni radni tjedan nam je donio zadovoljnije, zdravije, odmornije, motiviranije i lojalnije zaposlenike što nam je bila i primarna nit vodilja kada smo krenuli razmišljati o snagama ove prakse.
Kako je izgledao sam proces razvoja projekta? I kako su vaši zaposlenici reagirali kada ste ih upoznali s idejom četverodnevnog radnog tjedna?
Nakon pripremljene Swot Analize, proučavali smo kako je uveden i funkcionirao model 4-dnevnog radnog tjedna na Islandu. Interno, nismo još spominjali tu ideju našim zaposlenicima, već smo u tom trenutku podrobnije analizirali pojedinačne izvještaje zaposlenika. Izvještaje o vremenskoj zahtjevnosti dnevnih zadataka, zahtjevnosti klijenata, broj klijenata koje svatko vodi…. Uzevši sve to u obzir i sagledavajući Cost-benefit, odlučili smo da mi to trebamo napraviti, jer u globalu benefiti su puno veći od troška.
Rad od kuće, 4 dana u tjednu, 8 sati dnevno, bez reduciranja plaće. Možete zamisliti koje je oduševljenje zavladalo u timu kad smo im to priopćili. U tom trenutku euforije bilo je fenomenalno vidjeti kako su se brže bolje organizirali u timove i tko će koji dan u tjednu biti slobodan ( jer ipak klijentima moramo biti na raspolaganju 5 dana u tjednu), definirali plan međusobnog „backup-a“, uveli organizacijske i tehničke mjere, podijeljene kalendare, support mail proceduru, razne aplikacije za organizaciju koje olakšavaju i remote način rada. Uistinu su pokazali koliko im je to važno da uspije i jednostavno vidite da vam se iz dana u dan svojom predanošću zadacima žele odužiti za nešto dobro što ste napravili za njih.
Koji su bili konkretni ciljevi koje ste nastojali postići, odnosno učinci projekta?
Postavili smo si tri glavna cilja koja želimo postići. Na prvom mjestu zadovoljni, zdraviji, odmorniji, motiviraniji i lojalniji zaposlenici. Nadalje također jednako važan cilj nam je bio zadržati visoko zadovoljstvo naših klijenata uslugom koju im pružamo u vidu korisničke podrške naših Experata, te naravno daljnji rast naše Webpower Adrije u broju novo akviziranih klijenata. Ovom praksom namjera nam je bila stvoriti i pozitivnu reputaciju ili danas popularno zvano Employer branding za Webpower Adriu kao poželjnog poslodavca i generalno da Webpower Adria brend bude prepoznat kao brend kojem zaposlenici ali i klijenti vjeruju, brend koji im služi i s kojim se osjećaju dobro.
Nakon godinu dana analizirali smo učinke i rezultate postavljenih ciljeva i mogu reći da je uvođenje 4-dnevnog radnog tjedna bila najbolja odluka koju smo mogli donijeti jer pored velike medijske popraćenosti što nam je posljedično rezultiralo i porastom u broju klijenata za 56%, pokazalo se da klijenti naprosto vole raditi sa pozitivnim brendovima koji brinu o ljudima i taj klijent zna da će na koncu razgovarati i raditi sa zadovoljnim zaposlenikom pa će i ta suradnja biti ugodna i uspješna.
No pored toga zabilježili smo i 50% manje dana odsutnosti radi bolovanja u odnosu na razdoblje kada smo radili 5 dana u tjednu iz ureda, te duplo više prijava za radno mjesto koje smo objavili, u odnosu na godinu dana prije za isti tip radnog mjesta. No najbitnije od svega naši zaposlenici su sretni, zadovoljni, zdraviji, odmorniji, motiviraniji.
Projekt je bio dosta medijski popraćen… Jeste li se nadali tome i jesu li vas kontaktirali iz drugih tvrtki koje razmatraju uvođenje četverodnevnog radnog tjedna radi savjeta?
Veliku medijsku pozornost smo izazvali sa uvođenjem 4-dnevnog radnog tjedna, također bili smo pozivani na razne konferencije u domeni HR-a i Employer brandinga da ispričamo svoju priču i iskustvo. Izuzetno nam je drago širiti naše iskustvo gdje god stignemo i čak štoviše jedna od definiranih prilika u našoj Swot analizi ove prakse je biti inspiracija i motivacija drugim kompanijama za uvođenje istog modela rada.
Kako smo najviše aktivni u osobnom objavljivanju sadržaja na Linkedin mreži, najčešće se upravo na toj platformi susrećemo sa pitanjima, komentarima na tu temu. Kompanije koje razmišljaju o uvođenju prakse nas često traže gotov recept za uspjeh. Vrlo rado podijelimo svoje iskustvo. No, nema gotovog recepta, jer svaka se tvrtka susreće sa svojim vlastitim izazovima. Jedini zajednički i glavni sastojak tog recepta su vaši zaposlenici koji vam trebaju biti na prvom mjestu.
Kome bi se, po vašem mišljenju, skraćivanje radnog tjedna moglo pokazati dobrim rješenjem, a za koga bi to mogao biti promašen potez (ovisno o veličini tvrtke, djelatnosti u kojoj posluju i slično)?
Potičemo i ohrabrujemo poslodavce koji imaju business model u kojem nije nužno da zaposlenik svaki dan u tjednu dolazi u ured, neka im omoguće remote-rad od kuće. To može biti i samo jedan dan u tjednu, ali značit će jako puno za zadovoljstvo i wellbeing zaposlenika, pri čemu za poslodavca to nije nikakav gubitak. Već je to dobar početak uvođenja promjene i fokusa na ljude, čime im pokazujete da im vjerujete što je preduvjet svakog stabilnog i dugoročnog odnosa.
U uslužnim djelatnostima čije se poslovanje isključivo bazira na „One-to-One“ fizičkom pristupu sa klijentom/ kupcem, nemoguće je sprovesti rad od kuće. Ali isto ne vrijedi i za skraćeni radni tjedan. Njega je moguće sprovesti. Sve većim tehnološkim napretkom i automatizacijom poslovanja, moguće je dostići značajnu uštedu vremena zahvaljujući tehnologiji. U tom trenutku je odluka poslodavca da li će te ostvarene uštede vremena usmjeri na slobodan dan svojim zaposlenicima ili pak na dodatni angažman zaposlenika. Iako sam i sama poduzetnik i naravno usredotočena sam na rast kompanije i njenih prihoda, no ako zaposlenicima ne vratite njihovu povećanu produktivnost ili pak ostvarenu uštedu vremena, već ih samo dalje nagomilavate dodatnim zadacima, ne možete onda očekivati zadovoljne, motivirane, lojalne zaposlenike. A upravo su ti zaposlenici glavni čimbenik vašeg poslovanja, bez kojeg vaša tvrtka ne bi ni opstala.